Transnacionalna stručna skupina

Pitanja i odgovori sa stručnjacima za TEG

Transnacionalnu stručnu skupinu (TEG) formiraju istaknuti stručnjaci koji će savjetovati lokalne radne skupine o tehničkim, financijskim, pravnim i ekološkim aspektima tranzicije na čistu energiju. U ovom odjeljku za pitanja i odgovore općine i stručnjaci iz javnog sektora mogu postavljati pitanja i dobiti stručne smjernice o temama vezanim uz energiju, održivost, infrastrukturu, financiranje, planiranje i okoliš.

PITATI PITANJE

ISTRAŽITE PITANJA I UVODE STRUČNJAKA

Otkrijte praktične odgovore, preporuke i studije slučaja koje je pripremio
stručnjaci koji rade na području održivog razvoja i transformacije općina.

Područje projekta: SECAP

P: Je li obvezno da općine koje žele pripremiti SECAP također razviju procjenu energetskog siromaštva i postave povezane ciljeve, uz ciljeve smanjenja i prilagodbe emisijama stakleničkih plinova?

A: Izvještavanje o energetskom siromaštvu obvezni je zahtjev za sve nove potpisnike Sporazuma gradonačelnika (CoM). Svaka općina koja podnosi novi Akcijski plan za održivu energiju i klimu (SECAP) ili izvješće o praćenju mora uključivati dijagnozu energetskog siromaštva, jasne ciljeve i barem jednu ključnu akciju za smanjenje energetskog siromaštva.

Za više informacija pogledajte novi SECAP vodič.

https://data.europa.eu/doi/10.2760/4489817. JRC142148.

Područje projekta: Proširenje obnovljivih izvora energije

P: Osim komunalnog krutog otpada i vrtnog otpada te crnih voda, postoji li još neki izvor energije unutar područja djelovanja komunalnih usluga?

A: Da, postoje. Siva i kišnica su vrlo adekvatan izvor ili odvod topline, koji se može koristiti za odvođenje ili odvođenje topline u HVAC sustavima i pripremi tople vode. Očito je da se prijenos topline mora pojačati pomoću... voda u vodu toplinska pumpa. Učinkovitost tih sustava može doseći i do 5-6 ovisno o skoku temperature. Voda u vodu Toplinske pumpe mogu uštedjeti do 10 puta više primarne energije potrebne za grijanje i hlađenje prostora u usporedbi s kotlovima na fosilna goriva.

Područje projekta: Energetske zajednice

P: Imaju li male općine diljem Europe dovoljno institucionalnih i financijskih kapaciteta da energetsku zajednicu učine održivom i održivom?

A: Male općine općenito su zainteresirane za ideju energetskih zajednica jer vide potencijalne koristi za lokalnu otpornost, niže troškove energije i sudjelovanje građana. Međutim, njihova glavna briga je imaju li kapacitet za provedbu i održavanje takvih inicijativa u praksi. Mnoge male općine posluju s ograničenim proračunima i malim administrativnim timovima, što otežava financiranje projekata, snalaženje u složenim propisima i upravljanje tehničkim i pravnim aspektima. Također su zabrinute zbog osiguranja pristupa mreži, održavanja dugoročnog angažmana građana i osiguravanja da projekti ostanu financijski održivi tijekom vremena. Općenito, izazov je manje u spremnosti, a više u posjedovanju potrebnih resursa, stručnosti i institucionalne podrške kako bi se koncept pretvorio u uspješnu i trajnu stvarnost.

Područje projekta: Planiranje korištenja zemljišta za povećanu apsorpciju ugljika

P: Kako bismo trebali definirati osnovnu liniju ugljika i budući dizajn korištenja zemljišta ako se lokacija pretvori u miješano područje pošumljavanja i obnove travnjaka, uzimajući u obzir pokrivene ili potencijalno onečišćene slojeve tla, obrasce odvodnje, prikladne vrste drveća i grmlja, gustoću sadnje, zaštitne zone, režim održavanja i rizik od nastavka neformalnog odlaganja otpada, kako bi se povećanje apsorpcije ugljika moglo vjerodostojno mjeriti tijekom vremena?

A: Osnovna vrijednost ugljika trebala bi se definirati početnim mapiranjem postojećeg pokrova zemljišta, stanja tla, zatvorenih ili potencijalno kontaminiranih zona, obrazaca odvodnje, postojeće vegetacije i područja pogođenih neformalnim odlaganjem otpada. Na temelju toga, lokacija bi trebala biti podijeljena u prikladne zone obnove: miješano izvorno pošumljavanje samo tamo gdje to dopuštaju dubina tla i sigurnosni uvjeti, dok bi zatvorena, zbijena ili osjetljiva područja trebala biti obnovljena travnjacima, grmljem i tampon vegetacijom, a ne drvećem s dubokim korijenjem. Kako bi se vjerodostojno izmjerila povećana apsorpcija ugljika tijekom vremena, prije intervencije treba uspostaviti trajne georeferencirane plohe praćenja, s ponovljenim mjerenjima preživljavanja vegetacije, rasta biomase, razvoja krošnji i organskog ugljika u tlu u redovitim intervalima. Procjena bi trebala uzimati u obzir samo dodatni ugljik pohranjen u novoj vegetaciji i obnovljenom površinskom tlu, a ne ugljik koji je već prisutan u slojevima zakopanog otpada, dok bi kontrola pristupa, signalizacija i redoviti pregledi trebali biti uključeni kako bi se smanjio rizik od nastavka neformalnog odlaganja i zaštitili dugoročni rezultati obnove.

Područje projekta: Pretvaranje otpada u energiju

P: Koje bi rješenje za pretvaranje otpada u energiju bilo najprikladnije za ruralno područje i koji ključni uvjeti, poput minimalnih količina otpada, kvalitete sirovine, kontrole emisija i upravljanja nusproizvodima, moraju biti osigurani kako bi se izbjegla izgradnja prevelikog, preskupog ili neusklađenog postrojenja s hijerarhijom otpada EU?

A: Ruralna općina prvo bi trebala razdvojiti pitanje na organski/biorazgradivi otpad i preostali nereciklirajući otpad, jer oni zahtijevaju različita rješenja. Za većinu ruralnih područja, najprikladnija lokalna opcija za pretvaranje otpada u energiju obično je anaerobna digestija odvojeno prikupljenog biootpada i poljoprivrednih ostataka, proizvodnja bioplina za toplinu/električnu energiju ili prerada u biometan, pod uvjetom da postoji stabilna opskrba čistom sirovinom i sigurna, zakonski usklađena upotreba digestata. To je u skladu s hijerarhijom otpada EU nego izgradnja malog samostalnog postrojenja za spaljivanje/uplinjavanje, jer politika EU stavlja prevenciju, ponovnu upotrebu i recikliranje iznad oporabe energije, a smjernice Komisije o pretvaranju otpada u energiju napominju da se anaerobna digestija s bioplinom i digestatom može povoljnije tretirati od termičke obrade preostalog otpada.

Za preostali miješani rezidualni otpad, obično bih preporučio regionalnu suradnju, a ne termoelektranu na razini općine, osim ako nekoliko općina ne može dugoročno jamčiti dovoljne količine nereciklirajućeg otpada. Ključni uvjeti koje treba osigurati su: pouzdani podaci o otpadu temeljeni na analizi stvarnog sastava, dokaz da se reciklabilni materijali i biootpad ne preusmjeravaju u energetske svrhe, dugoročni ugovori o sirovinama, identificirani lokalni korisnici toplinske ili električne energije, usklađenost s kontrolom emisija i jasan plan za digestat, pepeo ili druge nusproizvode. Ako se razmatra termička prerada otpada u energiju, trebala bi tretirati samo zaista nereciklirajući rezidualni otpad i mora biti u skladu sa strogim zahtjevima EU-a o najboljim dostupnim tehnikama za emisije i dozvole spaljivanja otpada.

Ukratko, savjetovao bih: mala/ruralna razina = anaerobna digestija gdje postoji čista organska sirovina; preostali otpad = regionalno rješenje nakon recikliranja i odvajanja; samostalno spaljivanje/uplinjavanje = samo ako je opravdano snažnim količinama otpada, strogom kontrolom emisija i bez rizika od potkopavanja ciljeva recikliranja.

Područje projekta: Održivi promet i elektromobilnost

U pripremi prethodne studije izvodljivosti za integrirani projekt turizma i održive mobilnosti (uključujući 10 zajedničkih električnih bicikala i 2 stanice za punjenje), cijenili bismo vaš stručni savjet o dizajnu infrastrukture za punjenje i operativnom modelu.

Projekt ima za cilj podržati održivi turizam uz poticanje električne mobilnosti u malom urbanom području. Trenutno se lokalno koristi samo vrlo mali broj električnih vozila, a postoje samo dvije punionice za električna vozila.

P: Koja je opcija učinkovitija za stanicu za punjenje električnih bicikala:
• namjenske stanice za punjenje električnih bicikala ili
• kombinirane stanice za punjenje električnih vozila i električnih bicikala?

A: Infrastruktura za punjenje električnih bicikala

Najučinkovitiji pristup je osigurati namjenska rješenja za punjenje električnih bicikala, umjesto potpuno kombiniranih punjača za električna i električna vozila. Iako je kolokacija na istim lokacijama izvediva i često poželjna, dva sustava imaju različite tehničke zahtjeve i obrasce korištenja. Električni bicikli rade sa sustavima punjenja male snage, dok je infrastruktura za električna vozila velike snage i temelji se na protokolu. Kolokacija infrastrukture za punjenje električnih i električnih vozila je izvediva i preporučuje se gdje je to prikladno; međutim, sustavi punjenja trebali bi ostati tehnički i funkcionalno odvojeni zbog različitih razina snage i operativnih zahtjeva. Stoga funkcionalno odvajanje osigurava veću učinkovitost, sigurnost i jednostavnost rada.
P: Koji će biti optimalni model za električne bicikle
• koristi se isključivo za turističku rutu, ili
• integriran u širi sustav zajedničke mobilnosti koji obuhvaća svakodnevna putovanja diljem općine?

A: Optimalni model korištenja električnih bicikala

Preporučili bismo fazni model kao najprikladniji pristup, počevši s isključivom upotrebom za turističku rutu. To omogućuje jednostavnije poslovanje, kontroliranu potražnju i jasno praćenje performansi u početnoj fazi. S vremenom bi sustav trebao biti dizajniran s mogućnošću proširenja na širu uslugu dijeljene mobilnosti koja pokriva svakodnevna putovanja, ovisno o potražnji i operativnom kapacitetu. To osigurava i kratkoročnu izvedivost i dugoročnu skalabilnost.
P: Gdje bi najbolje bilo smjestiti infrastrukturu za punjenje:
• u centru grada
• na početnoj/ključnoj točki turističke rute
• ili na više točaka?

A: Lokacija infrastrukture za punjenje

Preporučili bismo hibridni model s dva čvora, gdje bi glavno čvorište trebalo biti smješteno ili u centru grada ili na početnoj točki turističke rute. To osigurava operativno upravljanje, skladištenje, distribuciju i održavanje bicikala, uključujući punjenje većine ili svih bicikala preko noći.

Druga stanica trebala bi biti smještena na ključnoj točki duž turističke rute, omogućavajući punjenje tijekom dana i operativnu fleksibilnost za bicikle u aktivnoj upotrebi. To poboljšava domet, poboljšava korisničko iskustvo i omogućuje glatkije kretanje duž rute bez potrebe za punim povratkom na glavno čvorište.

Zajedno, dvije stanice stvaraju jednostavan i učinkovit sustav koji kombinira snažnu operativnu kontrolu s fleksibilnošću temeljenom na ruti.